Ni 580 miliona eura uštede nije zanimljivo za Beogradski metro: Kako je lokalni inženjer ponudio svoje rješenje, a niko mu više nije odgovorio
Sistem metro prevoza zasnovan na novim tehnologijama mogao bi donijeti velike koristi Beogradu, ali za sada ne zadovoljava interese vlasti.
Inženjer i izumitelj Miloš Marković za Forbes Serbia kaže da je osmislio novi pogonski sistem za metro saobraćaj koji omogućava prevoz većeg broja putnika u kraćem vremenu, uz znatno niže troškove izgradnje i rada sistema. Prema njegovoj analizi, ovaj inovativni koncept omogućava metrou da u istom vremenskom periodu preveze čak 43 posto više putnika od današnjih sistema.
Prema njegovim riječima, tehnologija se zasniva na novim principima pogona i naprednim digitalnim sistemima upravljanja, uz upotrebu moćnih računarskih sistema i modernih komunikacijskih mreža.
Marković ne želi otkrivati previše detalja o svom rješenju, ali primjena FRMCS sistema (Future railway mobile communication system) i 5G tehnologije, uz novi koncept pogona, bi, pojednostavljeno rečeno, omogućila da vozovi brže i češće idu između dvije tačke.
“Novi temelji fizike omogućavaju znatno bolji pogonski sistem. Ova promjena će omogućiti 70% brže metro sisteme u poređenju sa današnjim najboljim sistemima i trebala bi ih u potpunosti zamijeniti u narednim decenijama. Promjene koje donose motorima zahtijevat će znatno više elektronike i automatizacije, ali će ukupni troškovi biti znatno niži. Nadam se da će ova promjena donekle olakšati život putnicima”, objašnjava Marković.
Prezentacija za gradsko preduzeće
Dodaje da bi takvi sistemi mogli postati standard u gradskom prevozu u narednim decenijama. Prema njegovim riječima, novi koncept pogona metroa zasnovan je na drugačijim fizičkim principima u poređenju sa postojećim tehnologijama.
Kako kaže, prezentacija je održana i prošle godine za predstavnike PUK Beogradski metro i voz. Tokom tog sastanka predstavljene su i finansijske analize, koje pokazuju da bi implementacija ovog sistema mogla smanjiti troškove izgradnje planiranog metroa za čak 580 miliona eura.
Marković kaže da, uprkos tome, nakon prezentacije, nije bilo daljeg interesa nadležne kompanije za nastavak razgovora o projektu. Istovremeno, projekat Beogradskog metroa godinama izaziva javne polemike. Iako su prve karte simbolično već prodate, izgradnja infrastrukture još nije u potpunosti počela. Izgradnja prvih stanica i tunela trebala bi početi ove godine.
Očekuje se da će metro sistem smanjiti gužve u saobraćaju i vrijeme putovanja, kao i zagađenje zraka u gradu. Procjene pokazuju da prosječna osoba tokom svog života provede do tri godine u prevozu. Moderni sistemi javnog prevoza mogli bi to značajno smanjiti.
Veća fleksibilnost
Profesorica Dragana Macurasa sa Katedre za željeznički saobraćaj Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu ističe da su gradski željeznički sistemi veoma složeni i da zahtijevaju stalnu prilagodljivost.
„Transportni sistem treba da integriše potrebe putnika, privrede, administracije i ostalih učesnika, što ga čini veoma složenim. Željeznički sistem je po svojoj prirodi relativno krut, jer njegova fleksibilnost zavisi prije svega od infrastrukture. Međutim, predloženi metro sistem omogućava veću fleksibilnost i lakšu prilagodljivost dinamičkim zahtjevima u okruženju. Dosadašnje analize pokazuju da je to smjer u kojem bi se gradska željeznica mogla razvijati“, kaže Matsura.
Prema navodima kompanije Smart Metro World, kojom upravlja Marković, izgradnja modernih metro sistema mijenja ekonomsku mapu gradova. U dijelovima grada kroz koje prolaze linije metroa dolazi do porasta vrijednosti nekretnina, razvoja novih poslovnih zona i povećane investicione aktivnosti.
Umjesto koncentracije ekonomskih aktivnosti samo u centru grada, novi transportni sistemi omogućavaju razvoj više urbanih centara oko metro stanica. Beograd tako ima priliku da napravi veliki korak naprijed u razvoju javnog prevoza. Pitanje koje ostaje otvoreno je da li će se pojaviti vizionari spremni da podrže tehnologije koje bi mogle oblikovati gradski prevoz u narednih stotinu godina, smatra naš sagovornik.
